Američki predsjednički izbori 2020.

[Goksim]

Daleko je još do 2020. godine, međutim biti će zanimljivo s vremenom pratiti kako će se koeficijenti kretati. Na Donalda Trumpa je na otvaranju koeficijent io 250, pa je pobjedio. Tko zna tko/što je sljedeće...

 

 

 

 

[IzudinB]

IZBORI SU 3.11.2020.

Donald Trump

Donald John Trump (Queens, New York, 14. lipnja 1946.), američki je poduzetnik, televizijski producent i voditelj te političar njemačko-škotskog podrijetla, koji od 20. siječnja 2017. obnaša dužnost 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Osim političke aktivnosti, predsjednik je Organizacije Trump, milijarder i televizijska ličnost; slavu je stekao vođenjem televizijskog natjecanja Pripravnik na NBC-u.

Rođen je u njujorškoj četvrti Queensu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu te Njujoršku vojnu školu. Naslov sveučilišnoga prvostupnika u ekonomiji dobio je na Poslovnoj školi Wharton 1968. godine. Studirao je i na isusovačkom sveučilištu Fordham. Godine 1971. postao je predsjednikom obiteljske tvrtke Eliabeth Trump & Son., koju je kasnije preimenovao u Organizaciju Trump. Tijekom svoje uspješne poduzetničke karijere, izgradio je brojne luksuzne hotele, igračnice, nebodere i golf igrališta i trgovao nekretninama na Manhattanu. Od 1996. do 2015. godine bio je vlasnik natjecanja u ljepoti, poput izbora za Miss SAD-a i Miss svemira. Svoje ime koristio je u imenima svojih proizvoda, građevina i medija.

Američki časopis Forbes uvrstio ga je 2016. godine kao 324. najbogatiju osobu na svijetu (113. u Sjedinjenim Državama) sa bogatstvom od preko 4,5 milijarde dolara. U prosincu iste godine, Forbes ga je proglasio 2. najmoćnijom osobom na planetu., odmah iza Vladimira Putina i ispred Angele Merkel.

Političku karijeru započeo je u Reformskoj stranci, iz čijih se redova kandidrao za američke predsjedničke izbore 2000. godine. Ubrzo prelazi u Demokratsku stranku, koju napušta razočaran jednoumljem i monopolom obitelji Clinton te izborom Baracka Obame za predsjednika SAD-a. Potom je jednu godinu djelovao kao nezavisni i nestranački kandidat. Prelaskom u redove Republikanske stranke kandidirao se Američke predsjedničke izbore 2012. godine, ali je ubrzo povukao svoju kandidaturu zbog nedovoljne podrške birača. Na mjestu kandidata za potpredsjednika naslijedio ga je Mitt Romney. U lipnju 2015. godine službeno je predstavio svoju kandidaturu i započeo predizbornu kampanju, koju je otvorio u svom sjedištu u New Yorku. U srpnju 2016. godine službeno je potvrđen kao predsjednički kandidat Republikanske stranke na stranačkom zasjedanju u Clevelandu.

Političko djelovanje

Godine 2015. Trump se natječe za nominaciju američke Republikanske stranke za izbore za predsjednika SAD 2016. godine. Ubrzo je postao favorit u utrci unutar stranke, te je nakon nekoliko mjeseci kampanje u listopadu 2015. godine i dalje prvi, s 27% podrške među republikanskim glasačima. "Jake točke" njegove kampanje su najava izgona svih ilegalnih imigranata - u toj zemlji danas, prema procjenama, živi 11 milijuna ljudi koji su se onamo doselili bez odgovarajućeg dopuštenja državnih vlasti - iz SAD (vrijedi napomenuti da je njegova supruga Melania useljenica iz Slovenije - ali legalna; Trumpov sin Barron jednako dobro govori slovenski i engleski); uz tvrdnje da meksičke vlasti prisiljavaju meksičke kriminalce i druge socijalno neprilagođene osobe da emigriraju u SAD:

"Meksičke vlasti prisiljavaju svoje najneželjenije stanovnike da odu u SAD. Oni su, u mnogim slučajevima, kriminalci, dileri droge, silovatelji i sl. To je bio očito upravo ovaj tjedan kada je, primjerice, mlada žena u San Franciscu svirepo ubijena od do tada 5 puta deportiranog Meksikanca s dugačkim kriminalnim dosjeom, koji je bio natjeran nazad u SAD jer nije bio poželjan u Meksiku. To je tek jedan od tisuća sličnih incidenata širom Sjedinjenih Država... Najveći dobavljači heroina, kokaina i drugih narkotika su meksički karteli koji uređuju da imaju na raspolaganju meksičke imigrante koji prelaze granicu i pri tom unose drogu.... S druge strane, mnogo divnih ljudi dolazi iz Meksika u našu zemlju i čini je boljom. Ali ti su ljudi ovdje legalno, i vrlo im škode oni koji dolaze ilegalno. Ponosan sam da mogu reći da poznajem mnogo radnih ljudi Meksikanaca - mnogi od njih rade za mene i sa mnom ... i, jednako kao i naša zemlja, moja organizacija je bolja zbog njih."

Vlada Meksika je u kolovozu 2015. godine napala Trumpove izjave kao "apsurdne, rasističke i neuke".

Kao što se 2003. godine bio protivio američkoj invaziji na Irak i ideji da će Irak nakon američke okupacije postati moderna demokracija (prognozirao je da će tamo nastati još gora diktatura, čim američki vojnici odu), tako 2015. godine kritizira američku politiku u Siriji, te tvrdi da sirijski predsjednik Bašar al-Asad - na strani čijih se neprijatelja SAD 2012. godine anažirao u građanskom ratu u Siriji koji je 2013. doveo do stvaranja terorističke "Islamske Države Iraka i Levanta" - "izgleda mnogo bolje od nekih naših takozvanih prijatelja".

Trump je sklon prelaziti granice političkog govora kakvog nalaže suvremena "politička korektnost", što mu priskrbljuje veliku antipatiju kod tzv. liberala u američkom društvu, ali mu podiže popularnost kod stanovitog broja republikanskih glasača.

Tako je primjerice u prosincu 2015. god. dao javnu izjavu u kojoj se zalaže - obzirom da prema istraživanju provedenom po Center for Security Policy (konzervativni think-thank koji prima donacije od velikih američkih korporacija koje proizvode naoružanje, i kojega neki autori optužuju za politički ekstremizam) i objavljenom u lipnju 2015. godine čak 25% muslimana koji danas već žive na teritoriju SAD smatra da je ispravno da se musliman posluži nasiljem protiv drugih Amerikanaca u SAD u sklopu "globalnog džihada" - za potpunu zabranu daljnjeg dolaska muslimana u SAD, dok se ne uspije razumjeti razloge mržnji muslimana prema SAD i Amerikancima, i dok se ne ocijeni što treba poduzeti povodom tako izražene spremnosti da se podrži nasilje prema Amerikancima i SAD. Donald Trump dodaje da se mržnju muslimana prema SAD-u i Amerikancima može prepoznati i bez znanstvenih istraživanja. Kod velikog dijela vodećih medijskih kuća, ta je Trumpova izjava ocijenjena posve neprihvatljivom i sramotnom. Njegovi suparnici u utrci za nominaciju Republikanske stranke za predsjedničkim izborima na Trumpov prijedlog također reagiraju izrazito negativno.

Na predsjedničkim izborima održanim 9. studenoga 2016. godine u Sjedinjenim Američkim Državama pobijedio je ispred demokratske kandidatkinje Hillary Clinton te će postati 45. predsjednik SAD-a.

Joe Biden

Joseph Robinette „Joe” Biden, Jr. (Scranton, Pennsylvania, 20. studenog 1942.) je američki političar, bivši potpredsjednik SAD-a. Na položaju potpredsjednika ga je naslijedio Mike Pence.

Član je Demokratske stranke. Profesor je prava na više američkih sveučilišta i od 1973. godine senator države Delaware. Dana 23. kolovoza 2008. godine je objavljeno da ga je Barack Obama, kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD na izborima 2008. godine, izabrao za svog kandidata za potpredsjedničko mjesto. Nakon Obamine pobjede na izborima, Biden je u siječnju 2009. godine (kada je Obama stupio na dužnost) postao 47. potpredsjednik SAD-a. Dužnost potpredsjednika prestao je obnašati u 20. siječnja 2017. godine.

Još u ranoj fazi srbijanske agresije na području bivše Jugoslavije, Biden je bio pristaša aktivne, po potrebi i agresivne, vanjske politike SAD-a. 

Biden je 25. studenog 2015. godine posjetio Zagreb i prisustvovao sastanku na vrhu pod nazivom Predsjednički proces Brdo – Brijuni 2015. godine.

Pred sam kraj mandata, 12. siječnja 2017. godine, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Barack Obama, dodijelio je Joe Bidenu najviši američki civilni orden SAD-a: Predsjedničko odličje slobode. Joe Biden je dobio poseban orden "with distinction", kojeg su prije njega samo dobili: papa Ivan Pavao II, Ronald Wilson Reagan i Colin Luther Powell.

 

Izvor: bet365

BET365 - DIREKTNI LINK NA PONUDU!

BET-AT-HOME - DIREKTNI LINK NA PONUDU!

Izvor: bet at home

UNIBET - DIREKTNI LINK NA PONUDU!

Izvor: unibet

[bjorn]

Utrka za Bijelu kuću: Tijesna borba između Trumpa i Bidena

[Goksim]

[Markob300]

Mislim staviti malo veći iznos na Bidena.

Da li ima netko da je već učinio isto ili planira pa da me podrži ili odgovori? ?

[Goksim]

Anketa Fox Newsa: Biden povećao vodstvo, bježi Trumpu za deset posto

Foto: EPA

AMERIČKI Fox News sinoć je objavio novu anketu po kojoj demokratski kandidat Joe Biden vodi ispred aktualnog predsjednika Donalda Trumpa za deset postotnih poena.

Biden ima 53 posto podrške, dok Donald Trump ima 43 posto, kaže anketa Fox Newsa, medija koji godinama otvoreno podržava Trumpa i njegove poteze.

Anketa je provedena nakon debate te nakon što je Trump obolio od koronavirusa. Po njoj je Biden znatno povećao prednost u odnosu na prošlomjesečnu anketu kad je vodio za pet posto. U rujnu je Bidena podržavalo 51 posto ispitanih, dok je Trump bio na 46 posto. To znači da Biden prema ovoj anketi ima uzlazni trend dok je Trump u silaznoj putanji.

Stav oko pandemije i gospodarstva

Koronavirus i ekonomija su dvije teme koje su ispitanima bile najvažnije kad je riječ o izboru za predsjednika. Za njih 44 posto odnos prema pandemiji je odlučujuć na ovim izborima. Isti broj ispitanih smatra ekonomiju ključnim faktorom pri izboru, a 34% zdravstvenu zaštitu, 26% problem rasizma te 25% kriminala u zemlji.

Što se pandemije tiče, 72 posto ispitanika smatra da je izvan doma potrebno nositi zaštitne maske, dok je broj onih koji misle da je virus pod kontrolom malen – 24% (što je manje nego prije mjesec dana kada ih je bilo 30%). Zanimljivo je da gotovo dvostruko više birača daje prioritet mjerama ograničenja zbog suzbijanja širenja koronavirusa nad ponovnim pokretanjem gospodarstva.

Problem pobačaja

Stavovi oko pobačaja i dalje su podijeljeni. 53 posto ispitanika smatra da bi ovaj postupak trebao biti u potpunosti ili djelomično legalan, dok 45 posto smatra bi trebao biti zabranjen. 9% misli kako bi pobačaj trebao biti nezakonit u svim okolnostima.

Što se tiče stava o tome tko je pobijedio u prvoj predsjedničkoj debati, osam od 10 pristaša Bidena smatra da je pobijedio on, dok 6 od 10 Trumpovih glasača misli kako je predsjednik pobjednik rasprave.

Izvor: Index.hr

[Goksim]

Budući da imam mnoga lijepa iskustva sa dugoročnim klađenjem htio bi svima skrenuti pažnju i na ovo tržište koje će ovih dana, a pogotovo 3.Studenog postati itekako aktualno.

Klađenje na pobjednika predsjedničkih izbora drago mi je još od 2008. godine kada sam, i više od godinu dana unaprijed uplaćivao listiće na tada nepoznatog tamnoputog Obamu koji još nije bio niti kandidat stranke. Podsjećam, tada je još bilo poprilično teško zamislivo da crnac bude američki predsjednik ali isto tako je bilo jasno koliko će se afroamerikanci i sve manjine mobilizirati da izađu na izbore ako budu imali svog kandidata. Kako su se izbori bližili tako se i broj listića sa Obamom povećavao.

Nemam namjere ulaziti u rasprava i programe demokrata i republikanaca te pisati o tome koji kandidat - Trump ili Binde je bolji. Kada je u pitanju predviđanje ishoda izbora jedino što je bitno jest što će misliti birači kada budu ispunjavali glasački listić. 

Zanimljivo je da su oba kandidata u lijepim godinama i u mnogim zemljama ne bi se razmatrali kao kandidati za predsjednika. Trump ima 74 a Biden 77 godina. 

Na izborima prije četiri godine Trum je bio ogroman autsajder i nitko mu nije davao velike šanse uz Hilari Clinton na koju je koeficijent bio 1,10. Bilo je zanimljivo pratiti izlazne ankete i koeficijente na live klađenju gdje bookmakeri nisu znali što napraviti pa su u jednom trenutku, davali 1,83 - 1,83, da bi uskoro koeficijent na Trumpa bio 1,50 a nakon sat vremena 1,01... Svakako ne propustite pratiti izlazne ankete te koeficijente za live klađenje i 3. Studenog kada su američki predsjednički izbori na rasporedu. 

Sve ankete veliku prednost daju dmokratu Bidenu međutim sve ankete su itekako bile na strani Hilari Clinton prije četiri godine. 

Trump je showman velikog ega i za naše prilike mnogi bi ga mogli usporediti sa mixom Keruma i Bandića. Popularnost mu je bila najviša neposredno nakon što je dobio izbore nakon čega je u laganom padu. Imao je problema sa rasnim nemirima u državi a koronavirus je svaku ekonomiju srušio na koljena pa tako u ekonomiju USA-a. Centar New Yorka i mnogih gradova je neprepoznatljiv - uredi zjape prazni, poslovni prostori se iznajmljuju a ako nema ljudi u centru nema ni popratnih sadržaja. Ogroman broj ugostitelja i raznih drugih službi je ostao bez posla. Situacije se nešto popravila zadnjih mjeseci međutim pitanje je koliko je pamentno otvaraje gospodarstva u situaciji gdje je ogroman broj ljudi zaražen koronavirusom.

Trum će vjerojatno ostati zapisan (ako izgubi izbore) kao jedini američki predsjednik koji nije započeo niti jedan rat. Tržište kapitala će rasti ako Trump bude izabran po drugi puta dok će dionice pasti ako Biden dobije budući da demokrati po pitanju ekonomije zastupaju tezu većeg mješanja države u tržište. Po pitanju mnogih drugih stvari poput zdravstva demokrati su daleko socijalniji. Za one koje zanima više o ove dvije stranke, izdvojite 5 minuta vremena i pogledajte sljedeći video. 

Vratimo se mi na predstojeće predsjedničke izbore. 

Ono što moram kratko spomenuti jest nakaradni izborni predsjedniki sustav USA-a koji je usvojen još početkom 19. stoljeća i od tada se nije značajnije mjenjao. U to vrijeme to je bila jedina opcija da bi se svi složili, međutim upitno je koliko ima smisla danas. 

Svaka država ima određeni broj elektora a svi elektori te države se pripisuju pobjedniku te države. Drugim riječima, ako bi Trump osvojio 51% na Floridi dobio bi svih 29 elektorskih glasova dok Biden za svojih 49% ne bi dobio apsolutno ništa. 

Koeficijent da će Biden dobiti popular vote je svega 1,10. Popular vote podrazumjeva da će većina glasati za njega, međutim za razliku od Europe u USA-u većina ne znači i pobjedu već je jako bitno kako je ta većina i raspoređena. Hilary Clinton je imala nekoliko milijuna glasova više na izborima prije četiri godine pa je izgubila izbore. 

Paralele radi, zamislite da se parlamentarni izbori na balkanu odvijaju na taj način i da pobjednik u određenoj županiji dobiva sve. Tako američki predsjednićki izborni sustav funkcionira. 

Strategija je dakle jasna - države u kojima je vjerojatnost za pobjedu jednog kandidata velike nisu previše interesantne. Kandidat koji dobro kotira u toj državi neće se previše zamarati istom niti će trošiti financijska sredstva na tom području dok će protukandidat ipak odabrati državu gdje su šanse za većinu u toj državi veće. 

Samim tim izbori se obično svode na borbu oko "swing" država odnosno država koje su podijeljene i koje bi mogle odlučiti izbore. 

Evo odlične karte sa Economist.com . Vidljivo je da Biden ima gotovo cijelu istočnu i zapadnu obalu dok Trump dobro stoji u kontinentu. Biden gotovo sigurno osvaja Kaliforniju koja nosi 55 elektrorskih glasova kao i Nevadu ((6), Oregon (7) i Washington (12). Demokrati odlično stoje u New Yorku gdje Trump nakon situacije sa koronavirusom nema gotovo nikakve šanse pa će Biden slaviti u New Yorku ali i desetak susjednih država. 

Za pobjedu je potrebno 271 elektorski glas a ako zbrojimo glasove u državama gdje Biden ima preko 70% šansi za pobjedu vidjet ćemo da je jako blizu te brojke. Uz to, trenutno vodi u nekoliko swing država poput Floride iako je to vodstvo unutar statističke greške. 

Do izbora je ostalo još svega dva tjedna međutim trenutno sve ukazuje da je Biden bliže pobjedi iako dva tjedna su dug period u izbornoj kampanji gdje se još svašta može desiti. 

Trenutno bet365 daje 1,60 na Bidena te 2,45 na Trumpa. Do izbora biti će moguće i klađenje na over/under elektora koje netko osvaja a koeficijenti ovdje bi mogli biti astronomski u slučaju uvjerljivog slavlja. 

[Goksim]

Izvor: BBC

[MasterKing]

Planirao sam stavit neke pare na Bidena , ali kvota je premala ( 1,55 ) pa odustah.

Goksime koliko mišliš da će predizborne ankete po saveznim državama biti točne u pogađanju? Šta igraš točno?

[Goksim]

prije 45 minute, MasterKing said:

Planirao sam stavit neke pare na Bidena , ali kvota je premala ( 1,55 ) pa odustah.

Goksime koliko mišliš da će predizborne ankete po saveznim državama biti točne u pogađanju? Šta igraš točno?

Planiram napisati detaljni tekst na tu temu prije izbora te malo proširiti prije napisani post. Vjerujem da Biden dobiva. Ima znatnu prednost po svim anketama te u gotovo svim "swing" državama. 

Na oprez jedino pozivaju prošli izbori gdje su ankete davale ogromnu prednost Hilary Clinton na koju je koeficijent bio 1,10. Na kraju je unatočn tom ešto je osvojila više glasova izgubila izbore jer je imala manje elektorskih glasova. Ti izbori su ujedno upisani u povijesti kao izbori u kojima su ankete najviše pogriješile ikada te su mislim brojne agencije i medijske kuće radile jako puno kako se takva blamaža opet ne bi desila. 

Na globalnoj sceni je itekako bitno tko će biti američki predsjednik a izuzev Sjeverne Koreje koja sigurno navija za Trumpa gotovo cijela Europa te Iran sigurno podupiru Bidenovu kandidaturu a nije nemoguće da nakon izbora čitamo tekstove o involviranju drugih država preko trećih strana u američke izbore financijski poduprijevši jednog kandidata. Za kraju, markeitng budget Bidena je nekoliko puta veći od Trumpovog. 

[MasterKing]

prije 41 minute, Goksim said:

Planiram napisati detaljni tekst na tu temu prije izbora te malo proširiti prije napisani post. Vjerujem da Biden dobiva. Ima znatnu prednost po svim anketama te u gotovo svim "swing" državama. 

Na oprez jedino pozivaju prošli izbori gdje su ankete davale ogromnu prednost Hilary Clinton na koju je koeficijent bio 1,10. Na kraju je unatočn tom ešto je osvojila više glasova izgubila izbore jer je imala manje elektorskih glasova. Ti izbori su ujedno upisani u povijesti kao izbori u kojima su ankete najviše pogriješile ikada te su mislim brojne agencije i medijske kuće radile jako puno kako se takva blamaža opet ne bi desila. 

Na globalnoj sceni je itekako bitno tko će biti američki predsjednik a izuzev Sjeverne Koreje koja sigurno navija za Trumpa gotovo cijela Europa te Iran sigurno podupiru Bidenovu kandidaturu a nije nemoguće da nakon izbora čitamo tekstove o involviranju drugih država preko trećih strana u američke izbore financijski poduprijevši jednog kandidata. Za kraju, markeitng budget Bidena je nekoliko puta veći od Trumpovog. 

Imaš kakve prognoze za savezne države pojedinačno?

Vidim da su na HL-u stavili širok raspon oklada na izbore.

[Arnel]

Bidena ce ukopati skandali i korupcija iz Ukrajine i Kine i "LAPTOP FROM HELL" na kojem su nasli sve dokaze transakcije i slike sina mu kako smrce bijelo 

[kellner]

Make america great again, again

Obojica su boze sacuvaj ali bolje i Trump nego Biden... 

[Goksim]

prije 10 sati, MasterKing said:

Imaš kakve prognoze za savezne države pojedinačno?

Vidim da su na HL-u stavili širok raspon oklada na izbore.

Lutrija

Bježi od tamo i rađe se kladi online gdje možeš dobiti neke bonuse ali i gdje nema poreza na dobitak ni smješnih manipulativnih troškova. 

Po pitanju njihovih razrada, iste su prepisane iz unibet kladionice uz znatno manje koeficijente (na to još dodaj manipulativni trošak i eventualni porez). Evo i primjera - čak su stavili i apsolutno iste opcije za broj elektora kao i postotke glasova.

Tako su dobro radili na ponudi da u ponudu nisu stavili niti sve opcije. Malo je vjerojatno ali Biden hipotetski može osvojiti i više od 389 elektorskih glasova, Trump hipotetski može više od 330. To nije nigdje niti stavljeno u ponudu pa pretpostavljam da su kada bi se to desilo jednostavno sve oklade gubitne jer oni cijene svoje igrače 

Ono što im fali je ovaj 390 ili više za Bidena i 360 ili više za Trumpa  

I za kraj apsurd zvan Lutrija. Imaju događaj u ponudi, isti je u ponudi do nedjelje do 23:59 ali kada odabereš par dobivaš obavijest da isti trenutno ustvari nije u ponudi. Pa se možeš ali možda i ne možeš kladiti na isto

Uz ovakvu ponudu, blokade koje Lutrija ima za uspješne igrače, manipulativan trošak i porez na dobitak ne vidim zašto bi se itko dovoljno informatički obrazovan da može pristupiti forumu tamo kladio. Razumijem umirovljenike koji tamo igraju loto i kojima je znanstvena fantastička otvoriti bet365 račun za klađenje i prebaciti novce, ali za klađenje Lutrija nije što je nekad bila te je gotovo nemoguće dugoročno kod njih biti u plusu uz porez i manipulativni trošak. 

[MasterKing]

prije 3 sati, Goksim said:

Lutrija

Bježi od tamo i rađe se kladi online gdje možeš dobiti neke bonuse ali i gdje nema poreza na dobitak ni smješnih manipulativnih troškova. 

Po pitanju njihovih razrada, iste su prepisane iz unibet" rel="">unibet kladionice uz znatno manje koeficijente (na to još dodaj manipulativni trošak i eventualni porez). Evo i primjera - čak su stavili i apsolutno iste opcije za broj elektora kao i postotke glasova.

Tako su dobro radili na ponudi da u ponudu nisu stavili niti sve opcije. Malo je vjerojatno ali Biden hipotetski može osvojiti i više od 389 elektorskih glasova, Trump hipotetski može više od 330. To nije nigdje niti stavljeno u ponudu pa pretpostavljam da su kada bi se to desilo jednostavno sve oklade gubitne jer oni cijene svoje igrače 

Ono što im fali je ovaj 390 ili više za Bidena i 360 ili više za Trumpa  

I za kraj apsurd zvan Lutrija. Imaju događaj u ponudi, isti je u ponudi do nedjelje do 23:59 ali kada odabereš par dobivaš obavijest da isti trenutno ustvari nije u ponudi. Pa se možeš ali možda i ne možeš kladiti na isto

Uz ovakvu ponudu, blokade koje Lutrija ima za uspješne igrače, manipulativan trošak i porez na dobitak ne vidim zašto bi se itko dovoljno informatički obrazovan da može pristupiti forumu tamo kladio. Razumijem umirovljenike koji tamo igraju loto i kojima je znanstvena fantastička otvoriti bet365 online kladionica" rel="">bet365 račun za klađenje i prebaciti novce, ali za klađenje Lutrija nije što je nekad bila te je gotovo nemoguće dugoročno kod njih biti u plusu uz porez i manipulativni trošak. 

Svjestan sam toga itekako frende. Međutim vjerojatno i sam znas da je na području RH zabranjeno igrati u online kladionicama .

Postoje alternativni linkovi istina ,ali isplata je problem a i to da me porezna nebi zaje*avala poslije jos ... ?

[sparow]

prije 14 sati, Goksim said:

Planiram napisati detaljni tekst na tu temu prije izbora te malo proširiti prije napisani post. Vjerujem da Biden dobiva. Ima znatnu prednost po svim anketama te u gotovo svim "swing" državama. 

Na oprez jedino pozivaju prošli izbori gdje su ankete davale ogromnu prednost Hilary Clinton na koju je koeficijent bio 1,10. Na kraju je unatočn tom ešto je osvojila više glasova izgubila izbore jer je imala manje elektorskih glasova. Ti izbori su ujedno upisani u povijesti kao izbori u kojima su ankete najviše pogriješile ikada te su mislim brojne agencije i medijske kuće radile jako puno kako se takva blamaža opet ne bi desila. 

Na globalnoj sceni je itekako bitno tko će biti američki predsjednik a izuzev Sjeverne Koreje koja sigurno navija za Trumpa gotovo cijela Europa te Iran sigurno podupiru Bidenovu kandidaturu a nije nemoguće da nakon izbora čitamo tekstove o involviranju drugih država preko trećih strana u američke izbore financijski poduprijevši jednog kandidata. Za kraju, markeitng budget Bidena je nekoliko puta veći od Trumpovog. 

Jel si ti igrao vec na bidena ili jos cekas? Hvala

[IzudinB]

Što su elektori i kako u SAD-u kandidat s puno manje glasova može dobiti izbore?

POLITIČKI autsajder Donald Trump prije četiri godine pobijedio je na predsjedničkim izborima bivšu državnu tajnicu Hillary Clinton iako je ona na nacionalnoj razini osvojila gotovo tri milijuna glasova više. Hoće li se takav scenarij ponoviti protiv Joea Bidena idući tjedan? 

Ostalo je samo nekoliko dana do izbora 2020. koji su ponovno u fokus vratili taj zastarjeli američki izborni sustav.

Američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju svojih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas s 38 te New York i Florida, svaka po 29. 

Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. 

Kandidati za američkog predsjednika natječu se u svakoj državi zasebno, a pobjednik, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Pravilo je to u svim saveznim državama, osim u Nebraski i Maineu koje svoje elektore dijele. 

Za pobjedu potrebno 270 elektora

Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538. 

Većina od 50 američkih saveznih država tradicionalno je naklonjena nekom od kandidata - republikanskom ili demokratskom i u njima se pobjednik zna unaprijed. Zato se predsjednički zapravo kandidati bore za glasove u onih desetak država koje od izbora do izbora 'šetaju' na jednu ili drugu stranu. 

U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa tako se najviše pažnje posvećivalo Floridi, Pennsylvaniji, Ohiju ili Michiganu, saveznim državama koje su bogate elektorima, a nisu zabetonirane za jednog kandidata. 

Donald Trump 8. studenoga 2016. tijesno je pobijedio u gotovo svim takvim državama i osvojio 306 elektora, iako je Clinton zahvaljujući uvjerljivim pobjedama u Kaliforniji i New Yorku na nacionalnoj razini imala gotovo tri milijuna glasova više. 

Pokušaji mijenjanja sustava, ali bezuspješni

Sustav izbornog kolegija proizlazi iz ustava 1787. te uspostavlja pravila za neizravne predsjedničke izbore s jednim krugom.

Utemeljitelji su smatrali taj sustav kompromisom između izravnih predsjedničkih izbora i izbora predsjednika u Kongresu, s tim da je potonje odbačeno kao nedovoljno demokratsko.

Otad su stotine amandmana predložene Kongresu u pokušaju da se izmijeni ili ukine kolegij, ali nijedan od njih nije bio uspješan. Debata je ponovno pokrenuta Trumpovom pobjedom. 

Elektori su lokalni dužnosnici ili stranački čelnici ali njihova imena ne nalaze se na glasačkim listićima i uglavnom su nepoznati biračima.

U studenom 2016. Trump je dobio 306 elektorskih glasova. Nezadovoljni, milijuni Amerikanaca potpisali su peticiju tražeći da elektori prijeđu na stranu Clinton kako bi rezultat izbora odgovarao većinskoj volji birača. 

Njihov je napor bio gotovo bez rezultata jer je su samo dva elektora prebjegla u suparnički tabor pa je Trump na kraju službeno izabran s 304 elektorska glasa.

Republikanci su opisali tu inicijativu kao pokušaj očajnika koji ne želi priznati poraz.

Situacija nije bez presedana

Situacija iz 2016. kad je Trump je izgubio "narodno glasanje", ali je izbore dobio zbog elektorskog sustava, nije se dogodila prvi put.

Petorica predsjednika tako su došla na vlast. 

John Quincy Adams tako je dobio izbore protiv Andrewa Jacksona 1824. godine, a najrecentniji slučaj prije Trumpa bili su izbori 2000. i epski zaplet na Floridi između Georgea W. Busha i demokrata Ala Gorea.

Gore je nacionalno dobio gotovo 500.000 glasova više, ali pošto je Florida na koncu pripala Bushu, potonji je dobio izbore s 271 elektorom.

Raspored nakon izbora

Elektori će se sastati u svojim državama 14. prosinca i dati glasove za predsjednika i potpredsjednika.

Zašto toga datuma? Američki zakon kaže da se oni "sastaju i daju glas prvog ponedjeljka nakon druge srijede u prosincu".

Kao što se i izbori uvijek održavaju u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenome.

Potom će 6. siječnja 2021. Kongres potvrditi pobjednika koji će prisegu položiti 20. siječnja.

Izvor: https://www.index.hr/vijesti/clanak/moze-li-trump-opet-s-manje-glasova-do-bijele-kuce/2226381.aspx

[bjorn]

https://betting.betfair.com/politics/us-politics/us-election-odds-daily-betting-updates-tips-in-our-live-blog-091020-171.html

[Goksim]

Kako točno funkcioniraju izbori u Americi? Sve što trebate znati

 78

 

Foto: EPA/Getty Images

 

SAD će 3. studenog izabrati novog - ili starog - predsjednika, ovisno o tome dobije li izbore aktualni predsjednik Donald Trump ili njegov protukandidat, bivši potpredsjednik Joe Biden. 

No izbori u SAD-u drukčiji su nego u drugim zemljama, a ovogodišnji bi usto mogli biti drukčiji nego dosadašnji. Evo što trebate znati. 

Počnimo od samih osnova. Američkom političkom scenom apsolutno dominiraju dvije stranke - demokrati, koji predstavljaju liberalno-progresivnu struju u američkoj politici i čiji kandidat je Biden (77), te republikanci, čiji kandidat je Trump (74), a koji predstavljaju konzervativnu struju. Posljednji demokratski predsjednik bio je Barack Obama (2009.-2017.), s Bidenom kao potpredsjednikom, a posljednji republikanski kandidat prije Trumpa bio je George W. Bush (2001.-2009.)

Trump i Biden, istini za volju, nisu jedini službeni kandidati pa će tako Amerikanci umorni od duopola republikanaca i demokrata moći glasati i za Jo Jorgensen, kandidatkinju Libertarijanske stranke, Howieja Hawkinsa, kandidata Zelene stranke, i još sedam drugih kandidata, ovisno o saveznoj državi u kojoj glasaju - uključujući repera Kanyea Westa.

Kandidata je više, ali samo dva imaju šanse

>>Za koga biste glasali da ste Amerikanac, Bidena ili Trumpa?

No demokratski i republikanski kandidat jedini su koji realno imaju šansu pobijediti. Osim prvog predsjednika Georgea Washingtona, SAD nikad nije izabrao neovisnog ili kandidata treće stranke, a takav kandidat osvojio je drugo mjesto samo dvaput u 231-godišnjoj povijesti ove države: 1860. i 1912.

Posljednji kandidat treće stranke koji je dobio više od 10% ukupnih glasova bio je Ross Perot 1996., a posljednji kandidat treće stranke koji je dobio ijedan elektorski glas na izborima bio je George Wallace, kandidat Američke neovisne stranke, koji je na izbore 1968. izašao s platformom protivljenja ukidanju segregacije crnaca od bijelaca na kojoj je u južnjačkim državama dobio 46 elektorskih glasova. 

Ali tu dolazimo do sljedećeg bitnog pitanja - što su elektorski glasovi? 

Elektorski kolegij i elektorski glasovi

Za razliku od izbora u mnogim drugim zemljama, predsjednika u SAD-u ne odlučuje apsolutna većina glasova, nego većina dotičnih elektorskih glasova, po sustavu takozvanog elektorskog kolegija. A oni su, ukratko, glasovi koje kandidat dobiva na temelju pobjede, odnosno većine glasova u svakoj od 50 saveznih država i u Districtu of Columbia, koji pokriva glavni grad Washington. Savezne države nemaju podjednak broj elektorskih glasova, nego je taj broj otprilike proporcionalan veličini pojedine države, odnosno broju stanovnika. Elektorski kolegij je, s tim u skladu, kolegij elektora koji su delegirani da na kraju odluče izbore, glasajući prema rezultatu u državi koju predstavljaju.

Tako najmnogoljudnija savezna država Kalifornija ima čak 55 elektora, odnosno elektorskih glasova, Teksas 38, Florida i New York po 29, a Illinois i Pennsylvania po 20. Osam najmanje naseljenih država imaju pak po 3 elektora: Aljaska, Delaware, District of Columbia, Montana, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Vermont i Wyoming. Na sredini su, primjerice, Arizona, Indiana, Massachusetts i Tennessee s po 11 elektorskih glasova. 

Elektorskih glasova je ukupno 538, a kandidat u praksi mora dobiti 270 ili više elektorskih glasova da bi bio proglašen pobjednikom. Ovaj sustav osmislili su američki oci utemeljitelji, u skladu s načelom federalizma, kako bi manje napučene savezne države bile pravedno zastupljene u izbornom ishodu. 

Raspodjela elektorskih glasova i rezultat izbora 2016. Grafika: Wikimedia Commons

No njegovi kritičari tvrde da je ovaj sustav nepravedan jer otvara mogućnost da kandidat koji dobije relativnu većinu glasova na nacionalnom nivou na kraju izgubi jer je konfiguracija takva da je dobio manje elektorskih glasova. Upravo to se dogodilo 2000. kad je demokrata Ala Gorea tijesno pobijedio George Bush (uz osporavani rezultat u Floridi, gdje je ponovno prebrojavanje glasova na kraju zaustavio Ustavni sud) i 2016. kad je republikanac Donald Trump pobijedio demokratkinju Hillary Clinton. 

Clinton dobila većinu glasova, izgubila zbog elektorskog kolegija

>>Clinton dobila 2.5 milijuna glasova više od Trumpa, a prebrojavanje još nije gotovo

Clinton, je, podsjetimo, dobila 65 milijuna i 853 tisuće glasova, gotovo 3 milijuna više od Trumpa, ali joj je to bila slaba utjeha jer je Trump odnio čak 304, a Clinton samo 227 elektorskih glasova. Podaci o glasovima pokazuju da je samo oko 60 tisuća glasova za Trumpa u tri ključne države, Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu, praktički odlučilo izbore. 

Kritike oko elektorskog kolegija izaziva i pravilo prema kojem pobjednik odnosi sve elektorske glasove u pojedinoj saveznoj državi (osim u Nebraski i Maineu), umjesto da se oni, primjerice, raspodjeljuju proporcionalno omjeru glasova. Ovaj problem u paru s polarizacijom američke politike doveo je do toga da je većina saveznih država pouzdano "plava" (boja demokrata u američkoj politici) ili "crvena", a da se izbori zapravo odlučuju u nekih petnaestak država u kojima je pobjednik nepredvidiv i koje se zbog toga obično nazivaju "swing states" ili "battleground states".

Izbori se u pravilu odlučuju u 15-ak kritičnih saveznih država, tzv. "swing" države

Prema metodi računanja statističara Natea Silvera, osnivača stranice za predizbornu analizu FiveThirtyEight, 16 je kritičnih "swing" država, onih s najmanjom razlikom glasova i najvećom varijacijom od izbora do izbora, sljedeće: Iowa, Ohio, Maine, Nevada, Minnesota, New Hampshire, Michigan, Pennsylvania (gdje je Trump pobijedio sa samo 0,72% razlike), Wisconsin, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgia, Colorado, Virginija i Teksas.

FiveThirtyEight u svojoj ovogodišnjoj predizbornoj analizi zaključuje da je došlo do znatnih promjena u elektorskoj karti pa su se tako Iowa, Ohio, Maine i Michigan pomakli udesno, a Arizona, Georgia, Teksas, Colorado i Virginia ulijevo, među ostalima. 

Još jedan aspekt američkog elektorskog kolegija posebno je neobičan, ali i potencijalno rizičan - svaki elektorski glas predstavlja jednog elektora, a ti elektori u biti nemaju pravnu obavezu glasati za onog kandidata za kojeg su ga glasači delegirali. Iako golema većina elektora glasa ispravno, s vremena na vrijeme dogodi se da nekoliko njih glasa za drugog kandidata, uglavnom neovisnog ili nepostojećeg, što je fenomen poznat kao "nevjerni elektori". Tako je 2016. bilo 10 nevjernih elektora, od kojih je troje glasalo za Colina Powella, dvoje za Bernieja Sandersa, a jedan za Rona Paula.

>>Dr. McClain Brown: Kako SAD bira predsjednika

Ovo se na prvu čini kao osebujni kuriozitet, ali bi u teoriji elektori mogli glasati za drugog kandidata od onog za kojeg su ih glasači delegirali, pogotovo ako rezultati budu osporavani. 

Zbog svega ovoga, uvjerljivu i kontinuiranu prednost koju Biden ima nad Trumpom još otkad je nominiran kao kandidat Demokratske stranke i dalje treba uzeti sa zrnom soli. S druge strane, ta je prednost ipak znatno veća i od one koju je Clinton imala u anketama prije izbora 2016. 

Biden ima ozbiljnu prednost u anketama, veću nego Clinton 2016.

Prema trenutnom prosjeku anketa na stranici za predizborne prognoze Five Thirty Eight, Biden vodi za 7,8%, s 53,3% prema Trumpovih 45,5%. Prema stranici Real Clear Politics, Biden vodi 7,9%, s 51,4% prema Trumpovih 43,5%. Usporedbe radi, Clinton je 30. listopada 2016. prema prosjeku anketa Five Thirty Eighta vodila za samo 5,2%. Do dana izbora 8. studenog ta se prednost dodatno istopila na manje od 4% razlike.

S druge strane, ta se razlika odnosi na ukupni broj glasova koji se, ponovimo, ne mora odraziti u raspodjeli elektorskih glasova. Ipak, Five Thirty Eight predviđa da će Bidenu ići čak 347 elektorskih glasova, a Trumpu samo 191 te da Biden ima čak 90% šanse pobijediti, uzimajući u obzir predizborne ankete u "swing" državama i komplicirane modele elektorskog rezultata.

Vrlo je indikativno i da Real Clear Politics bilježi prednost Bidena u pet od šest država "bojišnica", prema prosjeku anketa. Biden vodi u Floridi za 3,1%, u Pennsylvaniji za 3,6%, u Michiganu za čak 6,5%, u Wisconsinu za 6,4%, u Sjevernoj Karolini za 1,2%, dok Trump vodi u Arizoni s tankih 0,6%. No takve prognoze i dalje ovise o pretpostavci da su ankete pouzdane i da ispravno odražavaju omjer glasača - a to ćemo vidjeti tek 3. studenog. 

Graf: Real Clear Politics

Što se glasačkog prava tiče, i ovdje je situacija ponešto drukčija nego u drugim zemljama. U načelu, svi državljani koji su napunili 18 godina mogu glasati, ali u praksi, kako piše BBC, u mnogim saveznim državama glasači ne mogu glasati ako ne pokažu identifikacijski dokument s fotografijom, kao i ako imaju kazneni dosje. Budući da Amerikanci nemaju nacionalnu osobnu iskaznicu, takav dokument je najčešće vozačka dozvola, no oni koji je nemaju zbog toga često ne mogu glasati. I dok republikanci, koji su uveli takva ograničenja u državama koje kontroliraju, tvrde da je kontrola nužna kako bi se spriječila izborna prevara, demokrati ih prozivaju za suzbijanje glasanja, pogotovo siromašnih i manjinskih glasača - koji češće glasaju za demokrate. 

Ovogodišnji izbori mogli bi imati najveću izlaznost u više od 100 godina

>>Amerika već glasa, čeka se do 11 sati u redu: "Glasamo kao da nam život ovisi o tome"

U svakom slučaju, iako je 2016. pravo glasa imalo oko 245 milijuna Amerikanaca, glasalo je manje od 140 milijuna ljudi. Taj će broj, međutim, ove godine biti daleko veći. Više od 80 milijuna Amerikanaca već je iskoristilo mogućnost prijevremenog glasanja, prema stranici US Elections Project - što je više od polovice ukupnog broja glasača iz 2016. I dok su jedni čekali satima u dugim kolonama, što je u SAD začuđujuće uobičajena pojava, drugi su glasali poštom.

Prema procjeni koju je iznio US Elections Project, ove bi godine moglo glasati rekordnih 150 milijuna Amerikanaca, odnosno 65% glasačkog tijela, što bi bila najviša izlaznost od 1908. 

Dodatnu kontroverzu ove godine izaziva činjenica da će zbog pandemije daleko veći broj Amerikanaca glasati poštom, što znači da se rezultat možda neće znati u izbornoj noći, budući da će se morati čekati dopisni glasovi - pogotovo ako razlika između Trumpa i Bidena bude dovoljno mala da ti glasovi budu presudni. 

>>Amerika uskoro glasa. Ovo je "scenarij sudnjeg dana" ako Trump ne prizna poraz

Ipak, i 2016. je čak četvrtina glasača poslala svoj glas dopisno, odnosno poštom - njih 33 milijuna. Unatoč tome, nije došlo do masovne izborne prevare na kakvu Trump upozorava već mjesecima dovodeći u pitanje legitimitet ovogodišnjih izbora i odbijajući obećati da će prihvatiti izborni rezultat ako izgubi. U srpnju je čak sugerirao i odgodu izbora do kraja pandemije, iako na to nema pravo po Ustavu. 

>>Trump želi odgoditi izbore. Amerika to nije radila nikad, čak ni u ratu

The New York Times je prošli mjesec upozorio na "scenarij sudnjeg dana" kojeg se demokrati, predvođeni Bidenom kao predsjedničkim kandidatom, najviše pribojavaju: onaj u kojem u izbornoj noći prijevremeni rezultat bude išao u korist Trumpu, budući da će poštom glasati uglavnom demokratski glasači, a za prebrojavanje tih glasova bude potrebno nekoliko dana. 

U tom slučaju Trump bi mogao iste noći proglasiti pobjedu tvrdeći da su dopisni glasovi lažni i da se radi o izbornoj prevari u režiji demokrata. Iako za mogućnost masovnog lažiranja glasova putem dopisnog glasanja nema dokaza, a sam Trump je više puta glasao dopisno u Floridi, gdje mu je prebivalište, i on i njegovi saveznici i dužnosnici poput državnog odvjetnika Billa Barra svejedno tvrde da bi se to moglo dogoditi, pozivajući se pritom na nekoliko nedavnih incidenata s neispravnim ili odbačenim dopisnim glasačkim listićima. Tvrde i da bi moglo doći do "političkog napora da se sabotira dopisno glasanje".

>>Nakon debate postaje sve izglednije da bi američki izbori mogli završiti u krvi

U isto vrijeme Trump inzistira da se "rezultati izbora moraju znati na noć izbora, ne danima, mjesecima ili čak godinama kasnije", što je u trenutnom kontekstu izuzetno opasna tvrdnja. Dopisni glasovi sigurno se neće čekati mjesecima ili godinama, ali jednako je izvjesno da konačni rezultat neće biti dostupan u izbornoj noći. 

Scenarij u kojem prijevremeni rezultati u izbornoj noći idu u korist Trumpa, ali se njegova prednost istopi kada se prebroje dopisni glasovi, demokratski analitičari okupljeni u organizaciju Hawkfish nazvali su "crvena fatamorgana". Sve ovo otvara mogućnost da ovi izbori budu najkaotičniji i najopasniji dosad.

U svakom slučaju, pobjednik izbora vlast neće preuzeti odmah. Prema američkom Ustavu, inauguracija novoizabranog predsjednika održava se 20. siječnja sljedeće godine, nakon prijelaznog razdoblja predviđenog za eventualnu smjenu administracije, koje traje od 72 do 78 dana.

No neovisno o tome, Amerikanci će osim za predsjednika 3. studenog glasati i za kongresnike (zastupnike Predstavničkog doma, odnosno donjeg doma Kongresa)  i za trećinu senatora (zastupnika Senata, odnosno gornjeg doma Kongresa, koji služe šestogodišnji mandat).

Izvor: Index.hr

[Goksim]

Biden vs. Trump: Zadnji dan kampanje, stigla najnovija anketa za 6 odlučujućih država

Z MINUTE U MINUTU SVE O AMERIČKIM IZBORIMA

14:40 Objavljena je najnovija anketa za šest odlučujućih država koju je proveo RealClearPolitics:

• Florida: Biden vodi s 1.4%
• Pennsylvania: Biden vodi s 4.3%
• Michigan: Biden vodi s 5.1%
• Wisconsin: Biden vodi s 6.6%
• Sjeverna Karolina: Biden vodi s 0.3%
• Arizona: Biden vodi s 1.2%

 

Izvor: Index.hr